Zreli plodovi kulturne jeseni

Predviđanjima unatoč, ljeto za nama nije bilo dugo ni pretjerano toplo, što je povratak u gradsku vrevu (onima dovoljno sretnima da s vrućeg gradskog asfalta makar i nakratko pobjegnu) učinilo uvelike podnošljivijim. Okruženi nepovoljnom epidemiološkom situacijom, sa strepnjom u pogledu i misli načetih natruhama anksioznosti, pitamo se kakva će biti jesen. Kolokvijalnim bi se izrazom, i narodnom mudrošću, ustvrdilo kako nam se „ne piše dobro“, no sudeći prema najavama organizatora kulturnih događanja, ove nam se jeseni i piše i pjeva i pleše i glumi i gleda i osluškuje i propituje barem jednako koliko i proteklih godina. Nakon što je, za vrijeme proljetnog zatvaranja, makar privremena promjena ljudskog habitusa jasno i s preciznošću odgovorila na pitanje „što će nama kultura“, jesenske će novosti, čini se, kulturu još jednom postaviti u žarište i učiniti je katalizatorom najdubljih ljudskih emocija i mjestom dubokih društvenih rasprava o, za sadašnji i budući trenutak najvažnijim, temama.

Festival svjetske književnosti prenosi HRT

Iako nalet u autorskoj samoći nastalih promišljanja o novoj bolesti i popratnoj krizi valja tek očekivati, kulturna će jesen barem prvim svojim dijelom biti obilježena knjigom. Početkom rujna iz tiska su izišle dvije veoma različite, ali važne knjige: Bernardinov lekcionar 1495. i Lažljivi život odraslih. Prva, u izdanju Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje, prva je datirana hrvatska knjiga na latinici, a njezino je objavljivanje rezultat dugogodišnjeg rada znanstvenika Vuka-Tadije Barbarića i Kristine Štrkalj Despot, dok je druga, najnovije djelo misteriozne Elene Ferrante, jedno od najvažnijih djela i najcjelovitijih prikaza odrastanja u postmodernoj Italiji. Također, budući da je naklada od 3000 primjeraka bila nedostatna, a potražnja za knjigom ponukala nakladničku kuću Profil da već drugog dana po njezinu izlasku krene u dotisak, ostaje nada kako će popularizacija knjige i čitanja biti jedan od pozitivnih odjeka pandemije.

Književni festivali

Istu će, popularizatorsku ulogu osmu godinu zaredom preuzeti i Festival svjetske književnosti otvoren 6. rujna uz izravan prijenos na Hrvatskoj radioteleviziji. Unatoč nepovoljnoj situaciji i teškom oštećenju Hrvatskoga glazbenog zavoda, prošlogodišnjeg partnera, organizatori su u sedam festivalskih dana osmislili ozbiljan program kojim će, uz izravna i virtualnim potpomognuta gostovanja autora poput Etgara Kereta, Davida Grossmana, Javiera Cercasa i Francesce Melandri, pred publikom i/ili uz izravan prijenos, pokušati ponuditi smjernice za promišljanja o važnim pitanjima života uz masku, s maskom i nakon nje. Festivalska se publika potom seli u Rijeku, gdje će 13. rujna u bivšoj Guvernerovoj, a danas palači Pomorskog i povijesnog muzeja Hrvatskog primorja, svečanom dodjelom VBZ-ove nagrade za najbolji neobjavljeni roman, biti otvoren 13. sajam knjiga i festival autora Vrisak. Tjedan što slijedi, uz tridesetak književnih programa i nekoliko inozemnih gostovanja, bit će lijep uvod putujućem Festivalu europske kratke priče. Pandemija je oba festivala prisilila da tradicionalan svibanjski zamijene rujanskim terminom, što će, zasigurno, utjecati na strukturu najavljenih gostiju, no prvi tjedan listopada (4–9) kratkim će pričama, poglavito onim ženskim upisanim u partnerski Hay festival, izgraditi nevidljivu, ali neraskidivu sponu između Rijeke i Zagreba.

U Zagrebu će se, najavljuju organizatori, od 10. do 15. studenog održati i najveći nam sajam knjiga, Interliber, ali i prije toga glavni će grad proći kroz jesensku kulturnu renesansu. Ona će se simbolički manifestirati listopadskim Festivalom svjetla, čija će krovna tema, umjesto proljetnog doslovnog „buđenja“ označiti ono metaforičko. Ponajviše će se ono zrcaliti na izložbi znakovitog naslova Breaking News akademskog kipara i ilustratora Svjetlana Junakovića za širu javnost otvorenoj jučer u Muzeju za umjetnost i obrt. Izložba na kojoj će biti prikazani autorovi radovi nastali od 2016. do 2019. otvorena je do 18. listopada i mogla bi kolidirati sa središnjom izložbom jesenskog programa, Potresenim MUO-om, kojom će, pod sloganom „Baština – to smo mi“ biti prikazano 140 muzejskih godina, „od potresa do potresa“. Velik se i važan fotografski festival odvija i u Muzeju za suvremenu umjetnost, koji će do 4. listopada biti domom središnje izložbe 11. izdanja međunarodnog Organa vida, Neodlučnih slika, i triju samostalnih izložbi: Misija tinejdžerke Meriem Bennani, Crno bijelo Filipa Custica i Narativne refleksije o gledanju Victorije Sin, dok će se dvije samostalne izložbe, SKEN Denija Horvatića i Narančasto&plavo Katarine Juričić, održati u Galeriji Miroslav Kraljević odnosno Galeriji Karas.

Bude se i kazališta. Tako će u Satiričkom kazalištu Kerempuh 12. rujna predstavom mariborskog SNG-a Potpuni stranci Tamare Damjanović biti otvoreni 44. Dani satire Fadila Hadžića, a dvotjedni će program ispunjen gostovanjima domaćih i kazališta iz regije biti zatvoren 26. rujna Realistima Jure Karasa u izvedbi Slovenskoga narodnog gledališča iz Nove Gorice. Idućeg bi dana, predstavom Sreća Pippa Delbona, trebao biti otvoren Festival svjetskog kazališta. Neizvjesna epidemiološka situacija njegovo je održavanje stavila pod upitnik, no iz HNK-a najavljuju nekoliko vrijednih premijera; postavljanje Genijalne prijateljice prema tekstu Elene Ferrante, Gogoljeva Revizora, Bizetove Carmen i baleta prema romanu Ponos i predrasude Jane Austen, a posebno ističu postavljanje pobjednika natječaja za najbolji suvremeni dramski tekst i opere Posljednji intermezzo Berislava Šipuša.

Rijeka EPK ide dalje

Čini se da, nakon proljetnih problema, ni održavanje najveće kulturne proslave u zemlji, Europske prijestolnice kulture, nije upitno. Uz već otvorenu izložbu Fiume fantastika koja kroz „fenomene grada“ istražuje posljednjih 150 godina burne povijesti grada i Histerične mašine u prostoru Exportdrva, iz organizacije najavljuju i veliku izložbu Baltazargrad, koja će u listopadu biti postavljena u Muzeju moderne i suvremene umjetnosti. Prema najavama, MMSU više ne bi trebao biti osamljen umjetnički prostor u Benčićevu kompleksu, potkraj rujna Palača šećera trebala bi postati Muzej grada Rijeke, a u listopadu bi joj se trebala pridružiti i Dječja kuća. Osim toga, u rujnu su planirana i dva velika glazbena događanja; gala koncert Karite Matille 18. rujna u HNK-u Ivana pl. Zajca i izvođenje Mahlerove druge simfonije, Auferstehung / Uskrsnuće, u Sportskoj dvorani na Zametu 26. rujna. Istog će dana, na Zajčevoj pozornici, biti održana i predstava Gospođa ministarka u čast velikog kazališnog jubileja nacionalne dramske prvakinje Olivere Baljak.

Naposljetku, kako bi obilježio kraj programa Kreativna Europa (2014–2020) Desk Kreativne Europe – Kultura ove je godine osmislio niz programa okupljenih pod sloganom „Zamišljeno. Stvoreno. Podijeljeno. / Imagined. Created. Shared.“, a koji će se, zbog aktualne situacije koja je u žarište postavila razgovor o važnosti digitalizacije, održati u virtualnom obliku te će im moći pristupiti i konzumenti kulturnog sadržaja izvan mjesta odvijanja kulturne razmjene. Time pomažu u stvaranju sigurna mjesta za kulturu, koje bi se svakako trebalo nastaviti razvijati i po svršetku nepovoljnih epidemioloških uvjeta.